Izradu web stranice je podržalo Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) SR Njemačke.
Zelena tranzicija i digitalizacija: put u ekonomski rast i održivost Bosne i Hercegovine
Nova je godina i vrijeme je za nove poslovne odluke. Dok u privatnom životu još jednom počinjemo sa procesom gubljenja kilaže, fizičkim aktivnostima ili zdravom ishranom, nove tehnologije, inflacija, kamate, zelena ekonomija i klimatske promjene, digitalizacija, sigurnost, lanci snabdijevanja i migracije upozoravaju kompanije na neophodnost donošenja važnih poslovnih odluka kako bi se suočili sa svim neizvjesnostima koje donosi 2023. godina.
Svijet se mijenja. Novi brod je davno isplovio, a vlade i kompanije ga pokušavaju sustići i ukrcati se. Dok se inovativne i agilne organizacije transformišu i traže prilike u novim globalnim trendovima, najveći broj istih se nada da će ih potencijalna kriza mimoići. Da li će?! COVID-19 pandemija postepeno izmiče, noseći sa sobom bolna iskustva i spoznaju da su mala i srednja preduzeća (MSP) ono što zaista vrijedi i nema alternativu. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, MSP su ključna za dva najveća globalna izazova današnjice.
Prvi se odnosi na pitanje širokog, inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta, a drugi na dekarbonizaciju sa ciljem postizanja klimatskih ciljeva, odnosno nulte stope emisija stakleničkih plinova. Kako bi se suočili sa navedenim izazovima, MSP ne trebaju samo podršku vlada, već finansijskih institucija i korporacija.
Podrška obuhvata nekoliko važnih segmenata od kojih se svakako izdvajaju:
- razvoj novih znanja i vještina,
- digitalizacija,
- inovacije,
- pristup finansiranju.
Mala i srednja preduzeća čine 90% svih preduzeća i generišu oko 70% poslova i BDP-a u svijetu. Statistika se značajno ne razlikuje u Bosni i Hercegovini. MSP su temelj razvoja nacionalne ekonomije i zapošljavaju najveći broj ljudi. Po broju zaposlenih, velikih preduzeća ima tek oko 1%. U nekoliko zadnjih godina, sa izuzetkom pandemijske 2020. godine, MSP bilježe rast kroz nekoliko važnih poslovnih pokazatelja uključujući broj MSP, broj zaposlenih, vrijednost izvoza, ukupni prihodi itd. Bez obzira na navedeno, zbog nedovoljne produktivnosti i ukupnog poslovnog ambijenta, rast nacionalnog BDP-a, koji zadnjih godina varira između 2-3%, nije dovoljan za značajno unapređenje kvaliteta života stanovnika. Kako bi se postigao željeni ekonomski rast od 6-7% na godišnjem nivou, sektor MSP mora ubrzano i sistemski proći kroz digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju sa ciljem ukupnog povećanja produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti.
Istraživanje i razvoj
Prema podacima World Intellectual Property (WIPO), globalna ulaganja u istraživanje i razvoj (IR) koja su u 2022. godini iznosila 2,4 biliona dolara, porasla su čak tri puta u odnosu na ulaganja iz 2000. godine. Prema WIPO Globalnom indeksu inovacija, Švicarska, Sjedinjenje Američke Države, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo su najinovativnije ekonomije svijeta. Kada je riječ o regiji Zapadnog Balkana, najbolje rangirana država je Slovenija (32. mjesto) koju prate Hrvatska (42. mjesto), te Srbija (55. mjesto). Bosna i Hercegovina se nalazi na 70. mjestu. Iako je COVID-19 pandemija obilježila 2020. i 2021. godinu, ovaj period je obilježen naglim rastom globalnih ulaganja u inovacije. Bosna i Hercegovina se nalazi na začelju regije kada je riječ o ulaganjima u istraživanje i razvoj (IR). Za razliku od Slovenije i Hrvatske koje godišnje ulažu 2,1% (% BDP-a), odnosno 1,3% (% BDP-a), Bosna i Hercegovina izdvaja tek 0,2% za IR.
Digitalizacija
Dugoročna održivost MSP-a uključujući mikro i startup kompanije u Bosni i Hercegovini će biti determinisana njihovom sposobnošću da se digitalizuju. Proces digitalne transformacije se mora desiti u kompanijama svih veličina i sektora. Poseban izazov u procesu digitalne transformacije tradicionalno imaju mikro i male kompanije zbog činjenice da je veliki broj digitalnih alata skup, te prilagođen potrebama većih kompanija. Ukoliko želimo budućnost održivog rasta i razvoja, Bosna i Hercegovina mora osigurati ubrzanu digitalnu transformaciju sektora MSP. Neke od ključnih aktivnosti koje je neophodno realizovati u procesu podrške digitalne transformacije sektora MSP uključuju:
- razvoj digitalnih vještina i digitalnih poslovnih modela,
- uvođenje EU standarda u poslovanje,
- formiranje strateških inovacijskih fondova na različitim nivoima vlasti,
- saradnja naučno-istraživačkih institucija i MSP,
- razvoj internog poduzetništva, inovacijskih laboratorija, te eksperimentisanja unutar MSP
- razvoj novih IKT startup kompanija i dr.
Prema Studiji o digitalnoj transformaciji kompanija u Bosni i Hercegovini koju je u 2021. godini izradilo Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini, evidentirana je razlika u nivou digitalne transformacije kompanija ovisno o sektoru poslovanja. S tim u vezi, kao što je i očekivano, proizvodne kompanije se primarno fokusiraju na digitalnu transformaciju proizvodnih procesa, dok se kompanije u sektoru trgovine najčešće bave digitalizacijom dostave i distribucije proizvoda. Dodatno, studija potvrđuje da veličina kompanije u određenoj mjeri determinira nivo digitalne transformacije poslovanja, tako da srednja preduzeća sa brojem zaposlenih u rasponu od 50 do 249, imaju veći stepen usvajanja tehnologija. Konačno, kompanije izvozne orijentacije imaju značajno veću apsorpciju digitalnih tehnologija što je u velikoj mjeri posljedica usklađivanja poslovnih procesa sa međunarodnim standardima poslovanja. Iako su u Bosni i Hercegovini uočljivi pozitivni pomaci ka digitalizaciji sektora MSP što se ogleda i u nedavnom formiranju Digitalnih inovacijskih hub-ova podržanih od strane Njemačke razvojne agencije (GIZ) i Evropske Unije, vlade na svim nivoima vlasti u saradnji sa MSP moraju pružiti dodatnu finansijsku i stručnu podršku procesima digitalizacije. Opredijeljenost za navedeno je potvrđeno usvajanjem nekoliko strategija razvoja na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini gdje se digitalizacija sektora MSP prepoznaje kao jedan od prioriteta budućeg održivog razvoja države.
Zelena tranzicija
Dok sa jedne strane MSP generišu oko 70% zaposlenih u svijetu, sa druge strane oslobađaju 60-70% industrijskih emisija gasova. Prema CDP nevladinoj organizaciji u sektoru okoliša, kombinovane emisije proizvedene od strane MSP dobavljača su u prosjeku pet puta veće od emisija velikih preduzeća i korporacija. Bez obzira na izazove i neophodna značajna ulaganja u proces digitalne transformacije, postizanje nulte stope emisija stakleničkih plinova predstavlja još veći izazov za sektor MSP. Prema istraživanju Boston Consulting Group (BCG), za postizanje nulte stope emisija do 2050. godine, globalni lanci vrijednosti trebaju investicije u vrijednosti od 100 biliona dolara. Barem pola od te vrijednosti se odnosi na investicije koje moraju doći od MSP-a koji moraju redizajnirati svoje postojeće poslovne modele u tzv. zelene poslovne modele, redizajnirati proizvode, investirati u čiste tehnologije (engl. cleantech), te unaprijediti prikupljanje podataka. Krajem 2022. godine, mali biznisi u svijetu dobijaju manje od 3% ukupne podrške za zelenu tranziciju.
Kada je riječ o važnim koracima u mapi puta za zelenu tranziciju sektora MSP u Bosni i Hercegovini, neophodno je posebno obratiti pažnju na sljedeće elemente:
- Utvrditi karbonski otisak (engl. carbon footprint)
- Sprovesti analize i mjere energetske efikasnosti
- Započeti zelenu tranziciju u procesima proizvodnje električne energije, toplotne energije i mobilnosti
- Kompenzacije
- Uvesti redovan sistem praćenja
Za postizanje navedenog, neophodno je osigurati značajna finansijska sredstva i finansijske instrumente poput zelenih i klimatskih obveznica, strateškog investicijskog fonda, finansijskog instrumenta Apex, kreditnih garancija za MSP, te brojnih drugih instrumenata koji se koriste u EU i ostatku svijeta.
Za donosioce politika kao i poslovne lidere, krajnje je vrijeme da obznane odavno jasnu činjenicu da bez MSP nema održivog razvoja kao ni zelene tranzicije.
Prof. dr. Nedim Čelebić
Univerzitet SSST