Postoje različite vrste vještačke inteligencije, uključujući:

1. Sistemi zasnovani na pravilima: Ovo su kompjuterski programi koji prate skup unaprijed definisanih pravila za rješavanje problema.
2. Mašinsko učenje: Ovo uključuje obuku kompjuterskih programa da uče iz podataka, bez eksplicitnog programiranja. Algoritmi mašinskog učenja mogu identificirati obrasce u podacima i donijeti predviđanja ili odluke na osnovu tih obrazaca.
3. Duboko učenje: Ovo je vrsta mašinskog učenja koja uključuje korištenje neuronskih mreža, koje su složeni algoritmi koji mogu naučiti prepoznati obrasce u podacima. Duboko učenje je bilo posebno uspješno u područjima kao što su prepoznavanje slike i govora.
4. Obrada prirodnog jezika: Ovo uključuje podučavanje računara da razumiju i generišu ljudski jezik. Obrada prirodnog jezika se koristi u aplikacijama kao što su chatbotovi, glasovni asistenti i prevođenje jezika.

Vještačka inteligencija se može primjenjivati u raznim oblastima uključujući zdravstvo, finansije, transport i zabavu. Međutim, također postoji zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije na zapošljavanje, privatnost i sigurnost.

Potencijalna primjena:

• Zdravstvena zaštita: vještačka inteligencija se može koristiti za razvoj boljih dijagnostičkih alata, predviđanje izbijanja bolesti i optimizaciju planova liječenja.
• Finansije: vještačka inteligencija se može koristiti za otkrivanje prevare, donošenje odluka o ulaganju i upravljanje rizicima.
• Transport: vještačka inteligencija se može koristiti za poboljšanje protoka saobraćaja, optimizaciju logistike i razvoj samovozećih automobila.
• Zabava: vještačka inteligencija se može koristiti za personalizaciju preporuka sadržaja, kreiranje realističnijih video igara i razvoj iskustava virtuelne stvarnosti.